Parkovi Hrvatske O nama Nabava i natječaji Kontakti Novosti Sponzori i partneri Aktivnosti parka iTransparentnost

Sv. Jerolim - otok bez plastike

Otok Sveti Jerolim

Otok Sv. Jerolim jedan je od 14 otoka i otočića koji čine Nacionalni park Brijuni. Površina iznosi 7,84 ha i odvojen je samo 750 m od kopna. Otok omiljeno je dnevno izletište i kupalište stanovnika Pule i okolnih mjesta. Postoji mogućnost prihvata individualnih i grupnih posjeta uz cjelodnevni boravak i kupanje. Zbog bogatoga podvodnog svijeta, Sveti je Jerolim i popularna ronilačka lokacija.

Od ove godine Jerolim postaje otok bez plastike i otpada jer Superheroji nose svoje smeće sa sobom!

U sklopu pristaništa, na otoku Jerolimu od ove godine bit će postavljena skulptura pulskog kipara Marka Človeka koja predstavlja logo Nacionalnog parka Brijuni ali i služi kao mjesto gdje će posjetitelji moći odlagati plastične boce koje im nakon izleta više ne trebaju. Također na otoku se uklanjaju kante za odvajanje otpada i reciklažu - prilikom kupnje ulaznice posjetitelji će dobiti vrećicu za smeće s uputama koja služi da odnose vlastito smeće sa sobom kući.

Najveća prijetnja ovom planetu je misliti da će se netko drugi pobrinuti za naš višak.

Zašto nema kanti za smeće u prirodi?

Štitimo divlje životinje od ozljeda i trovanja te ih ne navikavamo na ljudsku hranu kako ne bismo promijenili njihovo prirodno ponašanje
Osvještavamo koliko našeg ''viška" postaje otpad!

Otpad

U našoj lokalnoj zajednici svakodnevno nastaje različite vrste otpada – od kućnog i plastike do glomaznog i elektroničkog. Pravilnim razvrstavanjem i odlaganjem otpada svi zajedno doprinosimo čišćem okolišu, zdravijem životu i očuvanju prirodnih resursa za buduće generacije. Otpad je svaki materijal koji prestaje imati svoju prvotnu svrhu i više se ne koristi, a nastaje u kućanstvima, industriji i uslužnim djelatnostima i u svakodnevici. Ovisno o sastavu i podrijetlu, otpad se dijeli na različite vrste poput komunalnog, opasnog, elektroničkog, biootpada i poznatijeg papira, plastike, stakla.

(Grafikoni: Godišnja količina komunalnog otpada i plastičnog otpada po stanovniku: globalni prosjek, prosjek Europske unije i Hrvatske)

Godišnje se u svijetu proizvede preko 2 milijarde tona komunalnog otpada, a prema procjenama, ta brojka bi se do 2050. mogla povećati na čak 3,4 milijarde tona ako se ne promijeni način na koji proizvodimo i trošimo. Prema Eurostatu iz 2023. godine u Europskoj uniji prosječan građanin proizvede oko 500 kilograma otpada godišnje, dok je taj broj u Hrvatskoj nešto niži – oko 450 kilograma po stanovniku (Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, 2023.).

Plastika

Masovna produkcija plastičnog otpada krenula je 1950-ih godina. Popularnost duguje izrazito širokoj primjeni i niskoj cijeni proizvodnje i obrade. Nakon što se dugo koristio papir i sa sobom doveo problem deforestacije i pretjeranog korištenja prirodnih resursa kao posljedicu nekontroliranog korištenja resursa, čovjek je svoju komociju pronašao u plastici. Šume su predahnule no, što se u međuvremenu dogodilo?!

Plastika je preuzela monopol: ambalaže – boce, posude, folije, vrećice, mreže; tekstilna odjeća, obuća, presvlake; kozmetika – pilinzi, kreme.. Izvorno bila je osmišljena kao dugotrajni materijal no danas je ona zapravo pretežito jednokratna što nas je dovelo do trenutačnih izazova.

Prema podacima OECD-a, godišnja količina plastičnog otpada po stanovniku varira, primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi 221 kg, dok je u europskim zemljama OECD-a prosjek 114 kg. Prema Europskom parlamentu, 2021. godine prosječan stanovnik EU generirao je 36,1 kg plastičnog ambalažnog otpada. Prema inicijativi Plastic Smart Cities, Hrvatska godišnje generira oko 96 kg plastičnog otpada po stanovniku.

Europa zauzima drugo mjesto u svijetu u produkciji plastike, prema zadnjim istraživanjima čak 70 do 80 % proizvedenog otpada završi u morskom okolišu i procjenjuje se da čak 300 milijuna tona plastičnog otpada pluta svjetskim morima.

(Izvor fotografije: https://www.oceansplasticleanup.com/Gyres_Oceans_Plastics_Marine/Pacific_North_Gyres_Oceans_Marine_Plastic_Cleanup_Projects.htm)

U moru postoji 5 vrtloga plastike, najveći je 3 puta veći od Francuske!

Rijeke su jedan od glavnih izvora donosa plastičnog materijala s kopna u more koje se dalje kreće morskim strujama. Djelovanjem nekih od najvećih morskih struja na svijetu stvorilo se 5 cirkulacijskih sistema koji izgledaju kao usporeni vodeni vrtlozi: najpoznatiji su sjeverni i južni pacifički vrtlog, no tu su i sjeverni i južni Atlantski vrtlog i vrtlog u Indijskom oceanu. Unutar tih velikih vodenih masa, kretanjem struja skupila se nevjerojatna količina otpada. Najveći vrtlog otpada je sjeverno pacifički vrtlog gdje se procjenjuje da ima između 80 000 i 100 000 tona smeća.

Poznato je da je reciklaža kontroverzan način smanjenja plastičnog otpada s obzirom na to da je slabo učinkovita i zapravo zagađuje okoliš.

Stopa reciklaže plastike vrlo je niska iz razloga što nije sva plastika ista! Plastični materijal prema sastavu dijelimo na poliester (PET), polietilen (PE), polivinil klorid (PVC), polipropilen (PP), polistiren (PS), najlon (PA), celulozni acetat (CA) i ostalo (OTHER). Svaki se materijal koristi za različitu primjenu i ima različitu specifičnu gustoću koja ovisi o sastavu čestica te različito vrijeme i način raspadanja ali i način recikliranja.

Plastični materijali vežu na sebe otrovne spojeve iz okoliša i može biti prijenosnik stranih i invazivnih vrsta te zadržava u životinjama!

Plastika se ovisno o njenoj gustoći zadržava na površini mora, u stupcu vode ili se taloži na morsko dno. Morski organizmi je često zamjenjuju za hranu pa se nerijetko dešava da morske kornjače zamjene meduze s plastičnim vrećicama. Trpovi, dagnje i ostali organizmi filtriranjem mulja i vode pojedu i plastične mikro i nano čestice. Ribe i morske ptice zamjene hranu plastikom, i tako ugibaju od gladi ili se uguše a nerijetko ta plastika završi i na našim tanjurima.

Otpad na Brijunima

U Nacionalnom parku Brijuni otpad se razdvaja i pravilno odlaže. Na otoku Veliki Brijun uspostavljena su 2 reciklažna dvorišta i posebni dio namijenjen trupcima i drvenom otpadu.

Otpad s plaža se redovito uklanja, odvaja i zbrinjava te nekoliko puta godišnje organiziramo ekološke akcije za čišćenje kopna i podmorja.

2021. godine u suradnji sa znanstvenicima iz Instituta Ruđer Bošković analiziran je otpad pronađen u akvatoriju NP Brijuni (na morskom dnu i u stupcu vode) i na plažama većih otoka. Istraživanje je provedeno u sklopu Interreg Med projekta Plastic Busters MPAs.

Prema podacima s plaža, tijekom istraživanja analizirano je ukupno 12.648 predmeta koji su ukupno težili 382 kg. Izračunato je da, prosječno, na Brijunima nalazimo oko 3 predmeta po metru kvadratno plaže što je slično prosjeku izračunatom za Hrvatske plaže. Većina otpada nije se mogla identificirati (oko 50%) kako bi se prepoznalo podrijetlo dok je za ostatak dokazano da dolaze iz kanalizacije (8%), iz sektora ribarstva i akvakulture (19%) te iz turističkih djelatnosti (19 %).

Prema podacima o otpadu koji se zadržava u stupcu vode, tijekom istraživanja analizirano je ukupno 12 km akvatorija. Izračunato je da, prosječno, na Brijunima nalazimo oko 80 predmeta po metru kvadratnom vodenog stupca. Većina, točnije 78% analiziranog otpada bio je plastični otpad.

Podacima o otpadu prikupljenom na morskom dnu, prikupljeni su pomoću ronioca koji su pretraživali morsko dno od 0 do 20 m dubine. Izračunato je da, prosječno, na Brijunima nalazimo oko 8 predmeta po 100 metra kvadratnih morskoga dna. Najčešće pronađena kategorija materijala bilo je staklo (> 50%) međutim pronađene su i velike količine plastike i metala (> 15%). Većina otpada nije se mogla identificirati (oko 74%) kako bi se prepoznalo podrijetlo. Dokazano je da 18% otpada dolazi iz turističkih djelatnosti te 5% iz sektora ribarstva i akvakulture.

Zelena tranzicija

Zelena tranzicija otoka odnosi se na proces prelaska s fosilnih goriva na održive i obnovljive izvore energije, unaprjeđenje u gospodarenju otpadom, promociji zero waste pokreta i zelene javne nabave s ciljem zaštite okoliša i prirode. Ovaj proces uključuje niz mjera i politika koje omogućuju prelazak na ekološki prihvatljivije, održivije i energetski efikasnije prakse, uz smanjenje negativnih utjecaja na okoliš.

Otoci su posebno vrijedni i ranjivi na promjene u okolišu, posebno je važno raditi na zelenoj tranziciji kada su otoci i vrijedni prirodni i povijesni rezervoari kao što je Nacionalni park Brijuni. Otoci mogu biti pioniri održivog razvoja i inspiracija za veće zajednice.

Na Brijunima zelena tranzicija u kontekstu gospodarenja otpadom uključuje strategije za smanjenje nastanka otpada, reciklažu, kompostiranje i korištenje otpada kao resursa. Na otocima, gdje je upravljanje otpadom često izazovno zbog ograničenih resursa i prostora, važno je primijeniti zero waste pristup (pristup bez otpada). Zelena javna nabava (ZJN) označava nabavu proizvoda i usluga koji su ekološki prihvatljivi, energetski učinkoviti i proizvedeni uz minimalan negativni utjecaj na okoliš. Održiva poljoprivreda uključuje primjenu metoda koje smanjuju kemikalije, štite tlo i vodu, a održivi turizam smanjuje negativne ekološke utjecaje masovnog turizma, koristeći ekološke smještaje, smanjenje potrošnje energije i vode te promicanje lokalnih proizvoda.